Kolekcija Vugrinec: remek-djela hrvatske moderne

26.02.2015 - 12.04.2015

 

Umjetnički paviljon u Zagrebu
CIKLUS IZLOŽBI:
PRIVATNE KOLEKCIJE U JAVNOJ INSTITUCIJI
 
 
Idejna autorica ciklusa
Jasminka Poklečki Stošić
 
 
IZLOŽBA: KOLEKCIJA VUGRINEC:  REMEK-DJELA HRVATSKE MODERNE
26. 2. 2015. – 12. 4. 2015.
 

 

ORGANIZATOR IZLOŽBE
Umjetnički paviljon u Zagrebu
SUORGANIZATORI IZLOŽBE
Gradski muzej Varaždin:
6. 5. 2015. – 7. 6. 2015.
Grad Koprivnica
(u suradnji s Muzejom grada Koprivnice)
Galerija Koprivnica :
12. 6. 2015. – 5. 7. 2015.

 

Autor izložbe i likovnog postava
Igor Zidić
 
Koautorica
Petra Vugrinec
 
Kustosica izložbe
Jasminka Poklečki Stošić
 
Oblikovanje svjetla
Deni Šesnić
 
Marketing i odnosi s javnošću
Sanja Balentović
 
Tehnička realizacija
Damir Martinec

 

 
Novi ciklus izložbi Umjetničkog paviljona u Zagrebu, objedinjen pod naslovom Privatne kolekcije u javnoj instituciji, započinjemo predstavljanjem jedne od najatraktivnijih privatnih kolekcija hrvatskoga slikarstva i kiparstva 19. i 20. stoljeća, koju je prikupio poznati hrvatski nogometaš Davor Vugrinec.
 
Kolekcija ovog sportaša, podrijetlom iz Varaždina, sadrži najreprezentativnija djela hrvatskih umjetnika moderne, počevši od Nikole Mašića – prvog etabliranog domaćeg i dosljedno školovanog slikara – preko najznačajnijih predstavnika tzv. zagrebačke šarene škole: Mate Celestina Medovića, Bele Čikoša Sesije, Ivana Tišova, Ferde Kovačevića ili Otona Ivekovića, i nastavlja se biranim djelima münchenskih đaka koji ostvaruju puni izraz hrvatske moderne umjetnosti: Miroslava Kraljevića, Vladimira Becića, Oskara Hermana, sve do praške četvorice: Milivoja Uzelca, Marijana Trepšea i Vilka Gecana, da spomenemo samo osnovnu razvojnu nit.
 
Djela iz kolekcije redovito su ključni izlošci na velikim retrospektivnim izložbama Umjetničkog paviljona, Moderne galerije ili Galerije Klovićevi dvori – najeminentnijih izložbenih prostora Hrvatske. Budući da je riječ o kolekciji koja u biranom izboru objedinjuje vrhunska djela najvećih domaćih likovnih umjetnika, čineći kolekciju konkurentnom i hrvatskim muzejskim zbirkama, Umjetnički paviljon u Zagrebu je odlučio započeti ovaj ciklus upravo Kolekcijom Vugrinec.
 
Zašto pokrećemo novi ciklus izložbi?
Privatne kolekcije gotovo su najvažniji resursi za upoznavanje umjetničkih opusa, a brojne muzejske zbirke nastale su upravo zahvaljujući sakupljačkom žaru pojedinaca, entuzijasta, kolekcionara. Briga za privatne zbirke umjetničkih djela, koja su prikupili pojedinci, jedan je od osnovnih načina kako brinuti o baštini. Rijetka prigoda susreta s djelima koja su pohranjena u privatnim prostorima, prilika je za brojne ljubitelje umjetnina da se upoznaju s nedostupnom baštinom.
Nova programska strategija Umjetničkog paviljona znatno je unaprijedila marketinški pristup izložbenim projektima. On uključuje inovativne pristupe u odnosu prema sponzorima, osmišljene medijske kampanje kao i kreativne načine publiciteta. Međunarodne izložbe, kao i domaće predstavljene i organizirane na drukčiji način, življi i intenzivniji odnos s publikom od najmlađih do najstarijih posjetitelja, znatno su pridonijeli uspjehu, a medijski su uvelike odjeknuli. Izložbe Umjetničkog paviljona prate se sa zanimanjem ne samo u stručnoj, već i u široj javnosti.
Izložbeni ciklus privatnih kolekcija cilja upravo na širi publicitet i namjera mu je u galerijski prostor privući i one posjetitelje koji nisu do sada bili uključeni u ciljane skupine. Popularnost nogometaša Davora Vugrinca, ali i osebujnost njegove kolekcije, upravo je idealan sadržaj za privlačenje većeg broja novih ljubitelja umjetnosti, što bi trebao biti i krajnji cilj našega nastojanja.
Tijekom ciklusa, na godišnjoj razini, bit će prezentirana jedna privatna kolekcija – iz Hrvatske ili inozemstva.
 
   Ivo Režek, Portret Lidije Wizjakove, Pariz, 1931.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

   Nikola Mašić, Vrtlarica, München, oko 1880.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Rober Frangeš Mihanović, Rimljanin, 1893.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   Miroslav Kraljević, Tri gracije, 1911.
 

  
 
 
 

 

 

 

 

 

 

 

 

  Juraj Plančić, Akt, 1929.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  Bela Csikos Sesia, Penelopa, 1895.

 

 

 

 

 

 

S otvorenja, 26. veljače 2015.

             

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
Ispiši stranicu