Izložbeni program za 2018. godinu

“LIKOVNI VREMEPLOV KROZ 120 GODINA UMJETNIČKOG PAVILJONA”
Autor stručne koncepcije, izbora djela i teksta u katalogu – akademik Tonko Maroević
01.02.2018. – 04.03.2018.

Koncem 1898. inicijativom grupe hrvatskih slikara i kipara, na čelu s Bukovcem i Frangešom Mihanovićem, otvorena je izložba Hrvatskog salona, a time inaugurirana i djelatnost zagrebačkog Umjetničkog paviljona. Na taj je način naš grad dobio prvi put prostor namijenjen isključivo izlaganju i popularizaciji likovnih umjetnosti, ali i ambijent pogodan za mnoge svečane zgode i reprezentativne prigode. Povodom proslave važne godišnjice, 120. obljetnice Paviljona, planiramo načiniti svojevrstan reprezentativni pregled djelovanja Umjetničkoga paviljona, a time na određen način predstaviti i najveće domete hrvatske likovne umjetnosti. Naime, kroz stoljeće i dva desetljeća u njemu su prodefilirali gotovo svi protagonisti i istaknuti pojedinci domaćega slikarskog i kiparskog stvaralaštva. Izlagati samostalno u Umjetničkom paviljonu, bilo vlastitom inicijativom, bilo poticajima povjesničara umjetnosti, postalo je uz rijetke iznimke-mjerilom dosegnute vrijednosti, kriterijem povijesne verifikacije, znakom gotovo definitivne afirmacije. Dakako, i grupni istupi ili prikazi stilskih opredjeljenja pridonijeli su renomeu institucije, jer su i kroz kolektivne izložbe također prezentirani mnogi prvorazredni umjetnici, no serija individualnih prinosa i uloga u prostor Paviljona posebno je impresivna i doista znakovita, svečanom povodu odgovarajuća. Učinilo nam se stoga najprimjerenijim za 120. godišnjicu načiniti izbor od 120 djela, istoga broja umjetnika, onih koji su kroz Umjetnički paviljon potvrdili svoju stvaralačku zrelost i dali osobni pečat. Svaki će autor biti predstavljen samo s po jednim, ali reprezentativnim, radom, pa će tako po vrhuncima biti na okupu gotovo svi slojevi, sve faze, sve morfološke oscilacije i sve tehnike, tendencije i discipline što su kroz stoljeće i dva desetljeća obilježile hrvatsku umjetnost. Doista, od Bukovca i Medovića, preko Račića i Kraljevića, Babića i Meštrovića, Vidovića i Joba, pa do Šuteja i Murtića, Naste Rojc i Nives Kavurić-Kurtović, te niza mlađih i suvremenih, živućih umjetnika, metodom pars pro toto, doći ćemo do objektivnije, mozaikalne i kumulativne slike.

Autor stručne koncepcije, izbora djela i teksta u katalogu je akademik Tonko Maroević.


“EMANUEL VIDOVIĆ – povodom 65 GODINA SMRTI”
Autor stručne koncepcije, izbora djela i teksta u katalogu – Igor Zidić
20.03.2018. – 13.05.2018.

Nastavljajući obilježavati značajne obljetnice (rođenje, smrt) važnih hrvatskih umjetnika kako bismo ih “oteli” zaboravu, Umjetnički paviljon velikom monografskom izložbom u 2018. prisjetit će se znamenitog hrvatskog slikara Emanuela Vidovića. Obilježit ćemo 150 godina rođenja i 65 godina smrti. Posljednja velika Vidovićeva izložba bila je 1987. Sada, 30 godina kasnije, vrijeme je da se Vidović prikaže u svojevrsnoj redukciji: s osobitom pozornošću prema dijelu ranijega razdoblja (napose od 1898. do 1921); zatim u razdoblju priprema za prijelaz na motiviku i tematiku interijera i mrtvih priroda i, na kraju, na same interijere crkava i atelijera (1936.–1942.), kao i mrtve prirode (1938.-1952.) i nekoliko – po sjećanju naslikanih – uglavnom trogirskih, krajolika. Autor izložbe, Igor Zidić, u fokus stavlja prijelaz s ranoga realizma i njegovu transformaciju u simbolističko-divizionistički rukopis te postimpresionistički intimizam pri kraju četvrtog desetljeća („tridesete godine“), koje i u svijetu registriraju labuđi pjev njegova naraštaja (Bounard, Vuillard, Puy, Lagrade, donekle Manguin ). Ovom prilikom izostavit će se brojni sitni radovi, skice i pripremni formati, a pozornost će se, u prigodi velikih obljetnica, usredotočiti na remek-djela naznačenih razdoblja, tj. na ono što bi, s obzirom na nedavna preispitivanja početaka Moderne kao i kraja epohe „sretnog slikarstva“, moglo izazvati novo zanimanje za njegovo djelo kako u Hrvatskoj – tako i u Europi. Izložbu, naime, Umjetnički paviljon u nadolazećim godinama namjerava prezentirati u Francuskoj. Na izložbi će biti pokazan i niz izvanrednih, u hrvatsku umjetnost još neuvedenih, nepoznatih, slikarovih kapitalnih ostvarenja od kojih ona starija pomiču granice naše percepcije, a ona iz posljednjih godina života šire granice naše empatije prema svijetu predmeta i teško dostižnoj „sreći majstorstva“.Izložba će obuhvatiti oko 120 djela, a realizirat ćemo je u suradnji/suorganizaciji/ s Muzejom grada Splita, odnosno Galerijom Emanuel Vidović koja je u sastavu Muzeja, gdje će biti postavljena od lipnja do rujna 2018.Autor stručne koncepcije, izbora djela i teksta u katalogu: Igor Zidić


KSENIJA TURČIĆ – “KALEIDOSKOP” – u okviru ciklusa ambijentalnih izložbi suvremenih hrvatskih umjetnika za Umjetnički paviljon
Kustosica izložbe i autorica teksta u katalogu – Rada Iva Janković
02.06.2018. – 01.07.2018.

Unazad desetak godina Umjetnički paviljon pokrenuo je ciklus site-specific izložbi, odnosno izložbi suvremenih hrvatskih umjetnika rađenih namjenski za prostor Umjetničkog paviljona. Cijeli ciklus, kao i izložbe, imali su izvrsnu recepciju kod struke, medija i publike. Stoga iz godine u godinu nastavljamo s promocijom suvremenih umjetnika upravo unutar ovoga ciklusa. Nova izložba u ciklusu je izložba Kaleidoskop ugledne video umjetnice Ksenije Turčić. Umjetnica ga je koncipirala u 14 video snimki sa zvukom u prostornu instalaciju, koja će dokumentirati izvanjski prostor okruženja zgrade Paviljona. Video snimke će biti montirane od dokumentarnog i izabranog materijala koji Ksenija Turičić bilježi kamerom unutar godine dana kako bi dobila zaokruženu cjelinu svih godišnjih doba i doba dana. Snimat će iz rakursa prolaznika one dijelove koje ne promatramo dok prolazimo i koji se nalaze iznad našeg svakodnevnog pogleda, a podsvjesno utječu na naše kretanje, raspoloženje, reakcije.

Montiranim, minimalističkim video snimkama namjera je ispuniti cijeli prostor Paviljona te tako unijeti izvanjsko okruženje ( vrhove zgrada, dijelove neba, gornje dijelove pročelja s ukrasnim elementima koje nikad ne promatramo ) u unutarnji prostor. Želja je autorice prostor oblikovati instalacijom od video snimki projiciranih na zidove ( u gornjem rakursu i ispod kupole), zrcala i zvukova koji su kreirani od dokumentarnih snimki mjesta izvan pogleda unutar godine dana. Ovaj rad se nadovezuje na prijašnji umjetničin rad s minimalističkim prostornim instalacijama koje su oblikovane od reflektirajućih i prozirnih materijala. Umjetničina namjera je pokušati napraviti prostornu instalaciju s elektronskim slikama. Umjetnički paviljon je sagrađen kao hram umjetnosti na inicijativu jednog od najznačajnih naših slikara Vlahe Bukovca. Tada je njegova intencija bila da se ljude dovodi na razgledanje izložbi. Suvremenost nastoji otvoriti svijest o prostoru koji nije odvojen zidovima od života, već je njegova dokumentacija. Ovim radom umjetnica želi izbrisati granice između izvanjskog i unutarnjeg prostora subjektivnim dokumentiranjem određenog vremenskog perioda.

Kustosica izložbe i autorica teksta u katalogu je Rada Iva Janković.


JOSE CURA – “ŽIVOT OBJEKTIVOM SLAVNOG TENORA”
Autorica izložbe – Jasminka Poklečki Stošić
09.07.2018. – 15.07.2018.

Proslavljajući 120. obljetnicu Umjetničkog paviljona 2018. slavni argentinski tenor, globalne slave, Jose Cura, održat će koncert u Zagrebu, na Tomislavovom trgu. Koncert će biti posvećen proslavi 120. obljetnice Paviljona. Znajući kako je maestro Cura veliki zaljubljenik umjetničke fotografije, koji i sam, kontinuirano godinama, fotoobjektivom snima svakodnevicu, ravnateljica Paviljona, je pozvala maestra Curu da održi samostalnu fotografsku izložbu u Paviljonu. Izložba će biti otvorena dva dana prije početka Curinog koncerta i trajat će sedam dana. Fotografa Curu zanima svakidašnji život “običnog” čovjeka te, stoga, koristi medij fotografije koji ima izvanrednu mogućnost zabilježiti “životni” trenutak – trenutak u sadašnjosti koji će već sutra biti prošlost. Jer, samo u fotografskome vremenu možemo biti zauvijek mladi, ili zauvijek sretni, ili zauvijek tužni, kao i zauvijek zaljubljeni. Fotografija može zaustaviti i vrijeme i osjećaje, i pretočiti ih u slike koje će ostati i nakon što vrijeme prođe, a osjećaji nestanu. Ta čarobna, nadrealna, sposobnost fotografije fascinira. Zaustavljanje vremena jednim klikom. U djeliću sekunde moguće je postići ono što su stoljećima nastojali alkemičari – pronaći eliksir života koji će omogućiti dugovječnost. Fotografi su poput alkemičara. Posjeduju eliksir dugovječnosti, eliksir sreće, tuge,ljubavi… Oni u svojem oku i ruci posjeduju moć. Samo o njima ovisi kako će, koristeći se tom moći, izgledati fotografije. Jer fotografije su odraz onoga tko ih stvara, one su odraz onoga što proživljava ili što je proživio onaj tko ih je stvorio. Jose Cura objektivom svoje kamere stvara fotografije života onako kako ga on vidi. A vidi ga vrlo melankolično.

Autorica izložbe: Jasminka Poklečki Stošić


ZLATAN VEHABOVIĆ – “TAMNO BIJELA ZEMLJA”
Kustos izložbe i autor teksta u katalogu – Branko Franceschi
20.07.2018. – 02.09.2018.

Zlatan Vehabović, jedan od ponajboljih suvremenih hrvatskih slikara mlađe generacije, je tijekom listopada 2016. godine sudjelovao u jednomjesečnoj ekspediciji na jedrenjaku čija se ruta protezala krajnjom nezamrznutom regijom polarnoga arktičkog mora uz obale otoka Svalbard.

5 tjedana intenzivnog boravka sastojalo se od plovidbe, redovnih iskrcavanja u nenaseljena priobalna područja golemog arhipelaga, aktivnog planinskog pješačenja te obilaska nastanjenih i napuštenih boravišta i manjih gradova regije. Cijelo iskustvo je dokumentirano putem fotografije.

Uloga zabilježenog materijala došla je do izražaja povratkom u studio u Zagrebu. Iscrpnim revidiranjem umjetnik je podijelio snimljeni materijal u četiri tematske skupine, djelomično samonametnute prirodom podneblja a dijelom specifičnim osobnim interesima. One su: ekspedicija, pejzaž, povijest / politika regije te ekološka dimenzija umjetnikovog iskustva te ekstremne regije.

Putem kolažiranja te superimpozije različitih dijelova snimljene dokumentacije, stvoreno je 30 predložaka koji su poslužili za kompoziciju slika koje će kao krajnji produkt ovoga projekta biti izložene. Finalna selekcija svela se na 19 slika te je trenutni radni naziv izložbe Tamno bijela Zemlja.

Kustos izložbe i autor teksta u katalogu je Branko Franceschi.


“VLAHO BUKOVAC I NJEGOV PARIŠKI PROFESOR ALEXANDER CABANEL”
Autor stručne koncepcije, izbora djela i teksta u katalogu – Igor Zidić
25.09.2018. – 06.01.2019.

Umjetnički paviljon u Zagrebu 2018.proslavit će 120. godišnjicu svojega osnutka! Velika je to obljetnica koju namjeravamo dostojno obilježiti. Iako ćemo cijelu 2018. posvetiti toj obljetnici te ćemo, kroz razne programe, slaviti tijekom cijele godine, ipak, jedna će izložba biti „centralna“. Bit će to izložba posvećena najslavnijem hrvatskom slikaru – Vlahi Bukovcu i njegovom pariškom profesoru Aleksanderu Cabanelu.

Vlaho Bukovac, bio je inicijator osnutka Umjetničkog paviljona u Zagrebu, stoga je izložba njegovih djela razumljiv i neizostavan odabir za proslavu ove velike obljetnice. Isto tako, željeli smo uz Bukovčeva djela izložiti i djela njegovog pariškog profesora Alexandera Cabanela. Poznata je činjenica kako je Bukovac u Parizu upoznao tada izuzetno uglednog i cijenjenog slikara i profesora na École des Beaux-Arts, Alexandera Cabanela i želio se upisati u njegovu klasu te kod njega studirati slikarstvo. No Cabanel ga nije mogao primiti jer je klasa bila puna. Bukovac je tada sklopio dogovor sa Cabanelom da će u zadanom roku napravit neko djelo te ako se ono bude Cabanelu svidjelo, primit će ga u svoju klasu. Za tu prigodu naslikao je sliku “Ruka” koja je oduševila Cabanela te ga je ovaj primio na École des Beaux-Arts. Slavni je francuski slikar odigrao veliku i važnu ulogu u Bukovčevom likovnom obrazovanju te će izložba u Umjetničkom paviljonu po prvi puta objediniti „učenika“ i „učitelja“ te javnosti, struci i medijima dati jasnu sliku koliko je „učitelj“ utjecao na „učenika“. Držimo da je priređivanje ove izložbe veliki i neizostavno bitan događaj, kako za Zagreb tako i za cijelu Hrvatsku. Izložba će obuhvatiti remek-djela Vlahe Bukovca posuđena iz hrvatskih i inozemnih muzeja te privatnih zbirki. No, izložba će, također, kroz autorsku koncepciju jednog od najuglednijih hrvatskih povjesničara umjetnosti, Igora Zidića, obuhvatiti i vrijeme u kojemu je Paviljon nastao – kroz kulturološki, društveni, sociološki i politički diskurs. Posudbe slika A. Cabanela već su odobrene iz nekolicine francuskih muzeja uključujući dva najvažnija – Petit Palais u Parizu i Musee Fabre u Montpellieru. Veliku posudbu očekujemo i iz muzeja Ermitaž u St. Petersburgu.

Autor stručne koncepcije, izbora djela i teksta u katalogu je Igor Zidić.