Besplatna stručna vodstva za građanstvo na izložbi “Neka jedu kolače?”

Besplatna stručna vodstva za građanstvo na izložbi “Neka jedu kolače?”

U Zagrebu, 23. svibnja 2019.

 

– MEDIJSKA OBAVIJEST –

 

Poštovane kolegice i kolege novinari,

 

S ciljem cjelovite prezentacije izložbe Neka jedu kolače?, koja je u srijedu, 22. svibnja otvorena u Umjetničkom paviljonu, zadovoljstvo nam je obavijesti Vas da smo i tijekom ove izložbe, počevši od utorka, 28. svibnja 2019., organizirali besplatna stručna vodstva za građanstvo. Vodstva će se održavati od utorka do subote u dva termina – s početkom u 12 i u 17 sati.

 

Izložba ostaje otvorena do 7. srpnja 2019. prema uobičajenom radnom vremenu Paviljona, od utorka do nedjelje od 11 do 20 sati, odnosno petkom do 21 sat.

 

Unaprijed Vam zahvaljujemo na objavi ove informacije.

Za sva pitanja vezana za izložbu, stojimo Vam na raspolaganju.

Srdačan pozdrav,

 

Odnosi s javnošću Umjetničkog paviljona u Zagrebu

Trg kralja Tomislava 22

HR – 10 000 Zagreb

T (01) 484-10-70; F (01) 4876-487

E sanja@umjetnicki-paviljon.hr; aneta@umjetnicki-paviljon.hr

W www.umjetnicki-paviljon.hr

F www.facebook.com/umjetnickipaviljonuzagrebu

 

Neka jedu kolače?

OPIS IZLOŽBE

22. 5. 2019. – 7. 7. 2019.

 

Izložba Neka jedu kolače predstavlja radove s motivom hrane koje su domaći umjetnici stvarali od početaka Moderne do današnjih dana. 

Prvi je ovo puta da se u Hrvatskoj priređuje izložba koja tematizira hranu u umjetnosti u koju su uključeni kako veliki klasici hrvatske moderne umjetnosti, tako i najvažnija imena hrvatske suvremene vizualne scene.

Povod priređivanju ove tematske izložbe globalni je problem hrane koji je već dugi niz godina, nažalost, nerješiv i kojemu se, nažalost, ne vidi u skoroj budućnosti rješenja. 

Stoga su autori izložbe – stručne koncepcije i postava izložbe – ravnateljica Umjetničkoga paviljona, Jasminka Poklečki Stošić i ravnatelj Galerije umjetnina u Splitu, Branko Franceschi, izložbom željeli dodatno potaknuti svijest kod građanstva, medija, ali i političkih elita spram ovog globalnog problema  kojega – kako pokazuju podaci i statistike –  ni Hrvatska nije imuna. 

 

OPIS PROJEKTA

 

Današnje društvo, globalno i lokalno, proizvodi količine hrane koje su kvalitativno i količinski nemjerljive s bilo kojom prethodnom civilizacijom, no unatoč tome veliki broj ljudi izvrgnut je gladi i neadekvatnoj prehrani.

Paradoksalno je da se danas u velikome broju zemalja dnevno baci na stotine tisuća tona hrane dok, istovremeno, u nekim drugim zemljama ljudi na dnevnoj bazi umiru od gladi ili su pothranjeni.

Upravo su nas ove krajnosti ponukale da se angažiramo i o globalnome problemu hrane progovorimo izložbom – čiji naziv se referira na legendarnu izjavu pripisanu francuskoj kraljici Mariji Antoaneti – te istaknemo ovu mračnu stranu hrane koja je još uvijek nedovoljno osviještena.

Kako bismo u tome u cijelosti uspjeli, u ovaj smo projekt, uz povjesničare umjetnosti – hrvatske i francuske – uključili nekolicinu znanstvenika koji su, svaki na svojem području znanstvenog djelovanja, tekstovima u katalogu izložbe, dali veliki doprinos u pokušaju širega kulturološkog shvaćanja hrane u suvremenoj civilizaciji.

Riječ je o prof. dr.sc. Aleksandru Durmanu s Odsjeka za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Meri Tadinac s Odsjeka za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Aleksandar Štulhofer s Odsjeka za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc. Miljenko Ernoić (doktor agronomskih znanosti) i gastronomski stručnjak i književnik Veljko Barbieri.

Izložbu će pratiti predavanja koja će tematikom biti vezana uz ovaj globalni problem hrane, kao i predavanja koja će biti posvećena odnosu čovjeka i hrane od prapovijesti do suvremenosti. Isto tako  pažnju ćemo kroz jedno predavanje usmjeriti ka GMO načinu proizvodnje hrane, kao i apostrofirati instituciju Banke hrane te razne udruge, socijalne samoposluge, portale i pojedince koji se već bave doniranjem hrane. Ovo su samo neka od tema kojima ćemo pokušati dodatno osvijestiti izuzetno kompleksan problem hrane u suvremenome društvu, u društvu 21. stoljeća.

 

IZLOŽBA

 

U vizualnoj umjetnosti motiv hrane se u tisućljetnom razdoblju tradicionalne likovnosti razvio u zasebni podžanr mrtve prirode, da bi ga suvremeni vizualni umjetnici koristili kao platformu kritike civilizacije i pokazatelja distribucije političke i ekonomske moći.

Izložba obuhvaća radove s motivom hrane koje su domaći umjetnici stvarali od druge polovine 19. stoljeća do danas, u svim medijima u kojima se realizira novovjekovno vizualno stvaralaštvo – od tradicionalnih likovnih disciplina slikarstva i kiparstva do fotografije, videa, instalacije i interaktivnih sadržaja. Riječ je o 55 autora koji su, svaki u svojemu vremenu ostavili i ostavljaju neizostavan trag i utjecaj na hrvatskoj likovnoj sceni. Tu su, uz hrvatske klasike poput, primjerice, Becića, Medovića, Uzelca, Karasa, Gecana, Plančića, Račića, Dulčića, Trepšea, Varlaja… i suvremeni autori – Braco Dimitrijević, Vlado Martek, Mladen Stilinović, Vlasta Delimar, Tajči Čekada, Ljiljana Mihaljević, Mladen Tudor, Ivan Posavec, Mario Kučera, Josip Klarica, Zoran Marinović, Matko Vekić, Bane Milenković, Matko Mijić i brojni drugi.

Kroz izložena djela koja tematiziraju hranu svjedočimo tome da je umjetnost sastavni dio svakodnevnoga života, a tomu je, štoviše, tako još od davnina jer je motiv hrane prisutan u umjetnosti već od paleolitika. Naš se davni predak dovijao različitim načinima kako osigurati dobar ulov. Jedan od njih bio je i slikanje željenog „motiva” svojega lova na zidovima špilja i pećinskih skloništa. Lovac-umjetnik paleolitika slikao je svoju hranu te njegove slike u špiljama svjedoče o jedinstvenom fenomenu – pojava vizualne umjetnosti kod čovjeka paleolitika označava i prvo likovno tematiziranje hrane, odnosno mrtvih priroda. Zar nije, stoga, posve primjereno globalni problem hrane dodatno osvijestiti upravo izložbom?