Dan Umjetničkog paviljona i 110. godišnjica njegova postojanja

Dan Umjetničkog paviljona i 110. godišnjica njegova postojanja

Umjetnički paviljon, već tradicionalnim Danom paviljona 15.12., svake godine obilježava dan otvorenja prve izložbe u svom prostoru, a ove godine slavi i važnu obljetnicu – 110 godina izložbene tradicije.

Na poticaj Vlahe Bukovca, centralne figure kulturnog i umjetničkog života Hrvatske kraja 19. stoljeća, 1896. godine na Milenijskoj izložbi u Budimpešti podignut je Umjetnički paviljon kao izložbeni prostor hrvatskih umjetnika. Uskoro je ta građevinska inovacija metalne konstrukcije prenesena u Zagreb, gdje je zahvaljujući zagrebačkim graditeljima Honigsbergu i Deutchu, te pod vodstvom arhitekata Hellmera i Fellnera (autora zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta), dobila svoj današnji izgled.

Svoja je vrata javnosti Paviljon otvorio izložbom “Hrvatskog salona” 15. prosinca 1898. godine., čime je označen početak procvata kulturnog života grada. Veliki interes Zagrepčana potvrđuje činjenica da je od tadašnjih 60 tisuća stanovnika, njih 10 tisuća posjetilo prvu izložbu u ovom danas najstarijem izložbenom prostoru na slavenskom jugu.

Od tada se u prostoru Paviljona kontinuirano priređuju izložbe, kojih je do danas održano gotovo 700. Mnoga poznata likovna imena svjetske umjetnosti i hrvatski slikari i kipari poput: grupe Zemlja, grupe Trojice, Georga Grosza, Henrya Moora, Augusta Rodina, Andya Warhola, Mimma Rotelle…predstavili su se u ovom prostoru na brojnim samostalnim i skupnim izložbama i retrospektivama.

U Umjetničkom paviljonu svoj su izlagački prostor našli i pripadnici moderne umjetnosti, te suvremeni autori srednje i mlađe generacije koji su svoje projekte koncipirali na inovativnom odnosu posebnosti interijera Paviljona i njihovih djela.

Dan otvorenja Umjetničkog paviljona se unazad 5 godina obilježava druženjem prijatelja umjetnosti u prostoru Paviljona i izdavanjem godišnjeg CDa s pregledom recentnih izložbi (virtualne šetnje) održanih tijekom godine.

Umjetnički paviljon svojim reprezentativnim izgledom bio je i ostao jedan je od arhitektonskih simbola grada Zagreba, a svojim smještajem zaokružuje istočni dio Lenucijeve potkove i centar grada.