GILLES AILLAUD: Od slike do scene  – izložba scenografija, scenografskih skica, maketa i slika

GILLES AILLAUD: Od slike do scene – izložba scenografija, scenografskih skica, maketa i slika

EXIBITION DESCRIPTION

Naziv izložbe: GILLES AILLAUD: Od slike do scene – izložba scenografija, scenografskih skica, maketa i slika
Datum održavanja: 21.10.2008 – 16.11.2008

Izložba Gillesa Aillauda predstavit će scenografska i slikarska djela ovog umjetnika, filozofa, vizionara i pjesnika. Aillaud se u svom scenografskom radu uvelike oslanjao na klasično slikarstvo, a u njegovim se projektima očituje i ustrajnost kojom je sve do posljednjeg trenutka tražio neki citat, popravljao neki kostim ili oslikani zastor ili tražio neki znak po kojem bi predstava za koju je radio scenografiju bila odmah prepoznatljiva. Giorgio Ursini Uršič

O izložbi Gillesa Aillauda u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu

Umjetnički paviljon u Zagrebu predstavit će veliku izložbu posvećenu djelu Gillesa Aillauda, jedinstvenog francuskog slikara i velikog scenografa koji je preminuo 2005. u Parizu u dobi od 77 godina.
Prije no što je postao scenografom, Gilles Aillaud bio je osebujni slikar koji nikada nije želio sudjelovati u raznim pokretima umjetničkog istraživanja koji su potresali svijet umjetnosti između četrdesetih i pedesetih. Riječ je jednostavno, o jednom „neovisnom“ slikaru čija bi se platna mogla tumačiti i kao iznimni primjer osobne borbe protiv apsurda preobražaja ruralnog društva u žrtvu nezaustavljivog i nekontroliranog konzumerizma.

U njegovim pejzažima jedini likovi unutar pomalo nestvarnih prostora bile su životinje. Upravo iz tog su razloga kritičari umjetnosti svrstali njegovo slikarstvo pod slikarstvo „životinjskoga svijeta“.
Ustvari, Aillaud je često svoje životinje stavljao u prostore daleko od beskrajnih prostora zatvarajući ih u kaveze ili zatvorene prostore poput nekog zoološkog vrta u kojemu su životinje sve samo ne slobodne.
Nakon što se 1972. okrenuo kazalištu, Aillaud je predložio viziju scenografije koju bi, usporedo s tekstom, glumci mogli koristiti kao osnovno sredstvo rada ili obrade. Budući da je običavao blisko surađivati s redateljem, scenu nikada nije smatrao „igračkom“ ili jednostavnim scenskim postavom u svrhu postizanja dramskog efekta.
Scenski predmeti koje je stvarao bili su zapravo poetička, skoro metafizička tijela koja su kritičare nagnala da Aillauda počnu smatrati svojevrsnim umjetnikom-filozofom budući da je povezivao apstraktnost svojeg stvaralaštva s konkretnošću scene.
Djela predstavljena na izložbi (slike, crteži, akvareli, skice, fotografije, originalni plakati i reklamni panoi i ostalo), svjedoče o dubokoj povezanosti umjetnika s redateljima kao što su Klaus Michael Gruber, Jean Jourdheuil, Luc Bondy i čine presjek raznih faza umjetnikova stvaralaštva.
 
Kustos izložbe je Giorgio Ursini Uršič.