NA PRIJELOMU STOLJEĆA – ŠPANJOLSKA UMJETNOST 1881 – 1925.

NA PRIJELOMU STOLJEĆA – ŠPANJOLSKA UMJETNOST 1881 – 1925.

OPIS IZLOŽBE

Naziv izložbe: Na prijelomu stoljeća – španjolska umjetnost 1881 – 1925.
Datum održavanja: 07. 06. – 10. 07. 2004.

NA PRIJELOMU STOLJEĆA / Španjolska umjetnost 1881 – 1925

iz fundusa Nacionalnog muzeja Centro de Arte Reina Sofia.

Izložba je organizirana u suradnji Nacionalnog muzeja Centro de Arte Reina Sofia i Narodne galerije u Ljubljani povodom ulaska Slovenije u Europsku uniju. U Zagrebu izložba je organizirana u suradnji s veleposlanstvom Kraljevine Španjolske u Zagrebu.

Na izložbi Prijelom stoljeća, španjolskog slikarstva i skulpture 1881-1925. iz Centro de Arte Reina Sofia bilo je izloženo ukupno 36 radova – 22 slike i 14 skulptura čiji su autori značajna imena španjolske umjetnosti.

Materija je stilski znatno heterogena i odražava prevladavajuće likovne tokove u europskom, posebno francuskom slikarstvu u to vrijeme.

Izložbu je pratio katalog s reprodukcijama u boji svih izloženih djela i s dva opsežna eseja o slikarstvu autorice Belen Galan i skulpturi autorice Carmen Fernandez Aparicio.

Izložba s radovima dvadeset i dva umjetnika predstavlja razdoblje koje je označilo početak novih kretanja u slikarstvu i skulpturi u Španjolskoj. Izložena djela se temelje na različitim  i suprotnim estetskim konceptima karakterističnim za novu umjetničku realnost u Španjolskoj krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Slikari Hermen Anglada-Camarasa, Santiago Rusinol, Darío de Regoyos, Isidre Nonell, Francisco Iturrino, Juan de Echevarría, Ignacio Zuloaga, Eduardo Chicharro, Julio Romero de Torres, Nicanor Pinole, Valentín in Ramón Zubiaurre, Daniel Vázquez-Díaz, Joaquim Sunyer, Julio González i José Gutiérrez Solana pričaju o likovnoj preobrazbi koja se pojavila unutar konteksta modernizma, simbolizma, ekspresionizma – stilovima koji su prevladavali u Europi – te tzv. noucentisma koji je započet u katalonskom okruženju. Slikarski opus, koji je na ovoj izložbi predstavljen veoma značajnom skupinom djela, označava svjetovnost karakterističnu za većinu predstavljenih umjetnika, na koju su nakalemljene neke od tipičnih značajki španjolskog identiteta. Izložene slike bile su ključna djela majstora koje su neki od likovnih kritičara prozvali prethodnicima moderne.

U skulpturi je prijelom stoljeća također značio prekid s akademizmom devetnaestog stoljeća. Počeci stvaralaštva skulptora Matea Inurria, Julia Antonia i Emilia de Madariaga, koji su došli u Madrid 1920-te, bili su simbolizam i klasicizam. Josep Clara i Enric Casanovas su radili u ideološkom i stvaralačkom okviru katalonskog  noucentisma. Ovaj je pokret, u svojoj estetici, utjecao na  izložena djela skulptora povezanih s Parizom, kao što su Julio González, Pablo Gargallo in Manolo Hugué. Približno u trećem desetljeću dvadesetog stoljeća pojavio se novi realizam, na kojeg su oblikovno utjecali art déco i neokubizam. Ovo usmjerenje ilustriraju djela umjetnika kao što su Daniel González ili Mateo Hernández koji su djelovali u Parizu i čija djela nose osoban pečat, i u više ekspresionističkom duhu djela Victoria Macha i Emiliana Barrala, koji su, kao i Ángel Ferrant djelovali u Španjolskoj.

Izložbu je pratio deplijan s uvodnim tekstom Francesca Fontbona upotpunjen s dvanaest reprodukcija u boji. Na izložbi se također mogao nabaviti reprezentativni katalog izložbe iz Ljubljane s reprodukcijama u boji svih izloženih djela i dva opsežna eseja, Belen Galan o slikarstvu i Carmen Fernandez Aparicio o skulpturi. Tekstovi su tiskani na slovenskom jeziku.

Izložba s radovima dvadeset i dva umjetnika predstavlja period koji je označio početak novih kretanja u slikarstvu i skulpturi u Španjolskoj. Izložena djela se temelje na različitim  i suprotnim estetskim konceptima karakterističnim za novu umjetničku realnost u Španjolskoj krajem devetnaestog stoljeća i početkom dvadesetog stoljeća. Slikari Hermen Anglada-Camarasa, Santiago Rusinol, Darío de Regoyos, Isidre Nonell, Francisco Iturrino, Juan de Echevarría, Ignacio Zuloaga, Eduardo Chicharro, Julio Romero de Torres, Nicanor Pinole, Valentín in Ramón Zubiaurre, Daniel Vázquez-Díaz, Joaquim Sunyer, Julio González i José Gutiérrez Solana pričaju o likovnoj preobrazbi koja se pojavila unutar konteksta modernizma, simbolizma, ekspresionizma – stilovima koji su prevladavali u Evropi – te tzv. noucentisma koji je započet u katalonskom okruženju. Slikarski opus, kojeg na ovoj izložbi predstavlja veoma značajna skupina djela, označava svjetovnost karakterističnu za većinu predstavljenih umjetnika, na kojeg su nakalemljene neke od tipičnih značajki španjolskog identiteta. Izložene slike sadrže ključna djela majstora koje su neki od likovnih kritičara prozvali prethodnicima moderne.

 

U skulpturi je prijelom stoljeća također značio prekid s akademizmom devetnaestog stoljeća. Počeci stvaralaštva skulptora Matea Inurria, Julia Antonia i Emilia de Madariaga, koji su došli u Madrid 1920-te, bili su simbolizam i klasicizam. Josep Clara i Enric Casanovas su radili u ideološkom i stvaralačkom okviru katalonskog  noucentisma. Ovaj je pokret, u svojoj estetici, utjecao na  izložena djela skulptora povezanih s Parizom, kao što su Julio González, Pablo Gargallo in Manolo Hugué. Približno u trećem desetljeću dvadesetog stoljeća pojavio se novi realizam, na kojeg su oblikovno utjecali art déco i neokubizam. Ovo usmjerenje ilustriraju djela umjetnika kao što su Daniel González ili Mateo Hernández koji su djelovali u Parizu i čija djela nose osoban pečat, i u više ekspresionističkom duhu djela Victoria Macha i Emiliana Barrala, koji su, kao i Ángel Ferrant djelovali u Španjolskoj.

 

Izložbu prati deplijan s uvodom povjerenice izložbe Maria José Salazar Herrería i većim tekstom Francesca Fontbona upotpunjen s trinaest manjih reprodukcija u boji. Na izložbi će se također moći nabaviti reprezentativni katalog izložbe iz Ljubljane s reprodukcijama u boji svih izloženih djela i dva opsežna eseja, Belen Galan o slikarstvu i Carmen Fernandez Aparicio o skulpturi. Tekstovi su tiskani na slovenskom jeziku.

autor teksta: Herrería, Maria José Salazar
autori predgovora: Herrería, Maria José Salazar i Fontbona, Francesc
likovni postav: Forero, Lorena Canela
likovni postav: Vellosillo Vanrell, Arianne
izlagači: Pellicer, Julio Gonzáles – Ruíz, Daniel Gonzáles – Sánchez, Mateo Hernández – Hugué, Manolo Martínez – Lanosa, Mateo Inurria – Iturrino González, Francisco – Antonio, Julio – Macho, Victorio – Madariaga y Rojo, Emilio de – Nonell i Monturiol, Isidre – Piňole Rodrígez, Nicanor – Regoyos y Valdés, Dario De – Romero de Torres, Juilo – Rusíňol i Prats, Santiago – Gutiérrez Solana, José – Sunyer i de Miri, Joayuim – Vázyuez Díaz, Daniel – Zubiaurre y Aguirrezábal, Ramín – Zubiaurre y Aguirrezábal, Valentín – Zuloaga y Zabaleta, Ignacio – Anglada-Camarasa, Hermen (Hermenegildo) – Baral Lipez, Emiliano – Cazanovas Roig, Enric – Chiricharro, Eduardo – Clarà y Ayats, Josep – Echevarría, Juan de – Ferrant, Ángel – Gargallo Catalán, Pablo