PREKO 7 MORA I 7 GORA – IZLOŽBA FOTOGRAFIJA HFS

PREKO 7 MORA I 7 GORA – IZLOŽBA FOTOGRAFIJA HFS

OPIS IZLOŽBE

Naziv izložbe: Preko 7 mora i 7 gora
Datum održavanja: 08. 11. – 27. 11. 2005.

 

Autori izložbe: Tihomir Milovac i Želimir Koščević

Izložba fotografskih zabilježaka hrvatskih fotografa koje su nastale na putovanjima Europom, ali i dalekim i udaljenim zemljama i podnebljima. Daleki krajolici, čudni ljudi, neobični događaji, strana prostranstva, sve ono što je viđeno izvan domaćeg krajolika, u pravilu predstavlja vizualnu zanimljivost i izaziva potrebu da se u svojstvu memorije zabilježi slikom. Nekada su to bili dnevnici i putopisi, danas su to analogne i digitalne fotografije. One mogu biti posve intimne prirode predviđene da ostanu kao osobna uspomena ili tek dokument o prisustvu na nekom mjestu, mogu biti dio umjetničkog promišljanja, a mogu biti i fotografije tipa «National Geographic» namijenjene najširoj publici.

Autori ove izložbe izabrali su one fotografe koji su putujući Europom i svijetom fotografski bilježili situacije i motive zbog njihove zemljopisne posebnosti, kulturološke drugosti te svojevrsne «egzotike». Te nam fotografije bez obzira na vrijeme njihova nastanka, kao bogati izvor informacija pomažu u objektiviziranju predodžbe o ljudima, kulturama i nepoznatim krajevima, pomažu nam u mijenjaju našeg stereotipnog mišljena i ponašanja, te uz druge umjetničke i neumjetničke medije omogućuju kvalitetno slaganje mozaičke slike svijeta i olakšavaju naše pozicioniranje u njemu.

Izložba je konceptualno spajala dva fenomena današnjeg vremena, globalni kulturološki fenomen putovanja i percepciju svijeta s lokalno političkim fenomenom hrvatskog društva danas. Radi se o aktualnom hrvatskom pristupnom procesu ujedinjenoj Europi i svijetu, procesu koji u društvu neminovno otvara niz ugodnih i neugodnih pitanja. Zato izložba i nosi pomalo bajkovit naziv «Preko 7 mora i 7 gora…», potičući time niz mogućih pitanja i intrepretacija. Izložba je pokušala sagledati, služeći se metodom «subjektivne objektivizacije», što je to u Europi i svijetu bilo, i što to jest, zapaženo optikom fotografske kamere i diskursom hrvatskih fotografa, a može nama danas svojim pozitivnim, odnosno negativnim, iskustvom pružiti vrijedne informacije u stvaranju i profiliranju vlastitih stavova. Izložbom se također željelo ukazati na visoki stupanj prisutnosti svijeta u hrvatskom kulturnom i političkom tijelu i na obostranu otvorenost asimilacijskim procesima. Naime, upravo su medij fotografije i fotografska slika kroz proteklo stoljeće bili uzajamna neprekinuta poveznica s globalnim prilikama, dalekim krajolicima, kulturama i događajima.

Izložba je sadržavala selektivnu povijesnu retrospektivu (1900.- 1990.) sa fotografijama braće Mirka i Steve Seljan, Ljudevita Griesbacha, Viktora Hreljanovića, Ota Hohnjeca, Nikole Vučemilovića, Mladena Grčevića, Mladena Tudora… Riječ je o fotografijama koje su rijetko viđene u javnosti, a generacije stasale od devedesetih godina do danas nikada ih nisu vidjele. Novije vrijeme predstavljeno je fotografijama Jasenka Rasola, Ranka Dokmanovića, Vladimira Gudca, Petra Dabca, Nikole Šolića, Ivice Kiša, Damila Kalogjere, Damira Fabijanića, Stanka Abadžića, Borisa Cvjetanovića, Zorana Filipovića, Stipe Surača, Ante Verzottija, Angela Božca, Fedora Vučemilovića, Stipe Božića, Vlatke Horvat, Darka Fritza, Sandre Vitaljić i drugih.