VLADO KRISTL: PRIJE EGZILA, RADOVI 1943 – 1962, RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA

VLADO KRISTL: PRIJE EGZILA, RADOVI 1943 – 1962, RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA

OPIS IZLOŽBE

Naziv izložbe: VLADO KRISTL: PRIJE EGZILA, RADOVI 1943 – 1962, RETROSPEKTIVNA IZLOŽBA
Datum održavanja: 25. 1. – 18. 2. 2007

Multimedijalna izložba slikara i autora animiranih i eksperimentalnih filmova Vladimira Kristla (1923. – 2004.) predstavila je neke od ključnih vidova Kristlova stvaralaštva do 1962. godine.  Izložba je podjednaku pažnju posvetila slikarskim radovima, posebice onim iz razdoblja suradnje s EXAT 51, pripremnim skicama, dizajnerskim rješenjima, karikaturama  kao i  značajnim inovacijama unutar svjetski poznate zagrebačke škole animiranog filma („Krađa dragulja“, “Don Quijote”, “Šagrenska koža”). Zbog zabrane filma “General i stvarni čovjek” (1962.) Kristl većinu života provodi izvan domovine, pa iako relativno slabo poznat hrvatskoj publici zbog višedesetljetnog izbivanja, općenito je priznat kao jedna od ključnih umjetničkih ličnosti hrvatske i europske eksperimentalne likovne i filmske scene 20. stoljeća. «Vlado Kristl jedan je od najintrigantnijih hrvatskih umjetnika druge polovice dvadesetog stoljeća. Njegov vrlo zanimljiv i kvalitetanumjetnički opus javnost i kritika nerijetko su pratili kroz prizmu gotovopustolovnog načina života i konstantnog sukoba s društvom i ustaljenim društvenim normama, stavljajući ga u žižu medijskog interesa samo zahvaljujući povremenim ishitrenim skandalima, ali ne i sustavno prateći i kritički interpretirajući njegov rad. Od 3. lipnja 2001. datira darovnica koju je potpisao Vlado Kristl, uputivši je na adresu Muzeja suvremene umjetnosti, doniravši svoje «kompletno slikarsko djelo». Do ostvarenja ove darovnice nažalost nikad nije došlo, no, od te godine datira i ideja o realizaciji Kristlove izložbe u Zagrebu. Sustavno istraživanje i izlaganje njegovog opusa trebalo je, između ostalog, pomoći i izlaženju iz klišeja koji vladaju u javnosti a svode se na tvrdnje da su rana djela velikim dijelom uništena, a da je skoro sve slike iz devedesetih preslikao. Iako se na početku istraživanja činilo da se nalazi pred teškim zadatkom, 2007. moglo se reći da sakupljena djela govore i o Kristlovim ratnim godinama,  zatim studentskim radovima i o pariškom boravku, te nam na taj način omogućuju uvid u razvojnu fazu i prije  EXATA. Pronađen je velik dio slika s izložbe „Pozitivi i negativi“ kao i mali varijabl s izložbe u Galeriji suvremene umjetnosti, a dokumentiran je čak i kratki boravak   u Čileu. Paralelno izlaganje –  od najranijih karikatura i letaka i plakata iz i neposredno nakon Drugog svjetskog rata pa do kasnijeg filmskog opusa i citata iz objavljenih knjiga poezije omogućuju uvid u svu širinu Kristlovih umjetničkih interesa i razinu kvalitete pojedinih ostvarenja.

Iz tekstova Snježane Pintarić

… upravo je Kristlova umjetnička karizma bila presudna da, bez obzira na svoju naglašenu osobnost, postane istaknutim članom EXATA 51, a poslije i Novih tendencija. Dosada neizlagane slike prikupljene za ovu izložbu zorno svjedoče o kozmopolitizmu i logičnom razvoju Kristlova stila. U tom smislu, osim već antologiziranih Kristlovih ostvarenja iz exatovskog razdoblja u posjedu zagrebačkog MSU-a i “Kompozicije” (1954.) iz fundusa riječkog MMSU-a, valja istaknuti “Kompoziciju” iz zbirke Macura koju Denegri datira u 1951. godinu, stilski srodno ostvarenje iz zbirke Balić, kao i nekoliko pripremnih crteža za slične kompozicije iz privatnog vlasništva; zbirka “Filip Trade” ljubazno je ustupila na uvid i Kristlovu “Kompoziciju” izloženu na povijesnoj EXAT-ovoj izložbi 1953. u prostorijama Udruženja hrvatskih arhitekata, koja je do nedavno smatrana izgubljenom ili uništenom. No bez obzira na to što je uvid u Kristlovo stvaralaštvo iz prve polovice 50-ih znatno proširen, i nadalje ostaje na snazi prosudba kako je riječ o autoru koji je uporedo koristio različite stilske obrasce i medije.“

Iz teksta Darka Glavana “Trajna kreativna pobuna”